ZNAMENITOSTI PARIZA
Ø KATEDRALA NOTRE DAME
Još od vremena kada su se PARISII naselili,
na ističnoj strani ostrva (Gradsko ostrvo-ILE DE LA CITE) nalazila se crkva, a
na zapadnoj kraljevska
palata.
Danas su to NOTRE DAME i PALAS DE JUSTICE.
Notr Dam je najposećenija katedrala u Francuskoj. "Teška kao slon, a laka kao leptir" (Anatole France).Radovi su započeli 1163 god., gotski stil, izuzetno proporcionalna. Fasada je vertikalno podeljena stubovima na tri dela, a horizontalno galerijama takođe na tri dela. Ima tri portala, iznad njih galerija kraljeva sa 28 statua, rozeta prečnika 10m sa vitražima iz XIII veka. Dve nedovršene kule sa prozorima visokim 16m.
Ø
JELISEJSKA POLJA
(AVENUE DES CHAMPS ELYSEES)
U
XIX veku postaju popularno mesto sastanaka. Grade se brojne privatne palate koje
su posle I sv. rata zamenjene luksuznim prodavnicama, restoranima, poslovnim
prostorima. Avenija je široka 70m i "najlepša na svetu".
Ø
TRIJUMFALNA KAPIJA
(L'ARC DE TRIOMPHE)
Gradi je Napoleon u čast svoje velike
armije. Visoka je 50m, široka 45m. Ukrašena je statuama od kojih je najpoznatija
Marseljeza. Nalazi se na trgu Zvezda (ETOILE). Okružuje
je 12 velikih avenija i 12 palata.
Ø MARSELJEZA ~ Fransua Rid
Ovo
delo je visoki reljef u bronzi izveden na Trijumfalnoj kapiji. Skulptura
predstavlja vojnike koji kreću u vojni pohod. Izvedena je u dva nivoa. U prvom
nivou centralno mesto zauzima vođa koji u desnoj ruci visoko drži skinuti šlem,
a levom rukom je prigrlio mlađeg vojnika i ohrabruje ga pred borbu.
Sa leve i desne strane vođe, nalaze se obični vojnici. Jedan od tih vojnika,
koji je na desnoj strani, gleda prema gore tj. prema
vojniku ženi koja se nalazi u drugom nivou iznad njihovog vođe. Ona u desnoj
ruci drži mač uperen napred, a levom podignutom u vis poziva vojnike u borbu. U
pozadini ove figure su krila, a iza njih viore se zastave. Cela skulptura je
dinamična jer su svi likovi u pokretu. Uočava se kontrast svetlo-tamno između
ispupčenih i udubljenih delova koji se naročito ističu na naborima haljine
ženske figure, krilima i mišicama vojnika.
Ø
PALATA PRAVDE
(PALAS DE JUSTICE)
Još od vremena kada su se PARISII naselili,
na ističnoj strani ostrva (Gradsko ostrvo-ILE DE LA CITE) nalazila se crkva, a
na zapadnoj kraljevska palata. Danas su to NOTRE DAME i PALAS DE JUSTICE.
Ø
SVETA KAPELA
(SAINTE CHAPELLE)
Sagrađena je 1248. god. po naredbi kralja
SAINT LOUIS. Povezana je sa njegovim sobama u Palati pravde(PALAIS DE JUSTICE).
Vrhunac gotske arhitekture. Donja kapela, visoka 7m bila je dostupna svim
vernicima. Gornja, kraljevska kapela je jedinstvena u svetu zbog prekrasnih
vitraža čija je površina 618m2.
Ø
CONCIERGERIE I NOVI MOST
(PONT NEUF)
Konseržeri je zgrada koja je pripadala
osobi zaduženoj za održavanje kraljevske palate. Čuvena Salle des gendarmes
(sala žandarma), četvorobrodna 68m dužine, 27m širine i 18m visine. Muzej Dorsej
(Le Musee D'Orsay) iz koga su Ludvig 16. i Marija Antoaneta izvedeni na
giljotinu.
Novi most podignut 1604. god. je najstariji pariski most. Prvi most od kamena. Podignut u vreme Anrija IV čija se konjanička statua nalazi u blizini.
Ø
PANTEON
(PANTHEON)
Sagrađen u XVIII veku, spoj gotske lakoće i
grčke raskoši i lepote. Peristil sa 22 korintska stuba, kupola teška 10.000t.
1885. god. u Panteon su preneti ostaci Victor Hugo-a i ispisano je na fasadi:
"Velikim ljudima, zahvalna otadžbina". U Panteonu počivaju: MIRABEAU, MARAT,
VOLTAIRE, ROUSSEAU, HUGO, ZOLA, JAURES, GAMBETA, MOULIN, CASSIN, MARLAUX.
Ø
AJFELOVA KULA
(TOUR EIFFEL)
Simbol
Pariza, ljudske genijalnosti i kreativnosti. Kulu je podigao francuski inženjer
Gistav Ajfer sa namerom da od toga načini najveći događaj velike svetske izložbe
u Parizu. Završena je za dve godine, 31.03.1889. god. Visoka 320,75m, teška
9700t, I sprat: 57m, II sprat: 115m, III sprat: 274m. Do vrha vode 1792
stepenice. Vidljivost sa vrha oko 70km. Oscilira 12cm. Visina varira 15cm,
zavisno od temperature. 16000 posetilaca dnevno. Parčadi gvožđa 18038 i farba se
svake 7. godine, a za to se utroši 40t farbe.
Ø
KOMPLEKS INVALIDI
(LES INVALIDES)
Stil:
Francuski klasicizam.
Građen po odluci
Louis XIV, namenjen ratnim invalidima. Danas u crkvi počiva Napoleon I u
sarkofagu od crvenog porfira na zelenom
granitnom postolju. Okružen je sa 12 statua koje personifikuju pobedničke carske
pohode. Pozlaćena kupola visoka 107m. U okviru kompleksa se nalazi veoma bogat
vojni muzej
Ø
LUVR
(LOUVRE)
Palata Luvr započeta krajem XII veka. Mnogi vladari su je tokom narednih vekova dograđivali i menjali. Bila je dvor, a krajem XVII veka je zamenjuje Versaj dok se Luvr pretvara u muzej. Vrlo bogate muzejske kolekcije podeljene su na 6 odeljaka: egipatski, orijentalni, grčki i rimski antikviteti, slike, skulpture, umetnički predmeti.
Ø MONA LIZA ~ LEONARDO DA VINČI
To je portret Đokonde, žene grofa Đokonde
(bar se tako tumačilo do skora), koja mu je po predanju pozirala 4 god. uz
muziku i uz čitanje. Portret je za ono vreme, a to je doba visoke, pozne
renesanse bio krajnje neobičan, obzirom da se radi o 3/4 portretu-to znači vidi
se njeno lice, glava, poprsje i ruke, ali ne i cela figura,mada je jasno da
model sedi. Postoje neka tumačenja da je Leonardo zapravo u ovom portretu
pokazao nešto izmenjen sopstveni lik (može se uporediti sa njegovim portretom u
starosti sa sedom bradom i kosom rađen srebrnom pisaljkom).
Portret poseduje izvanrednu mirnoću, spokojstvo i vedrinu što povlači i poza ruku blago skrštenih. Ova mirnoća nije izraz trenutnog stanja i raspoloženja modela već izražava opštu karakteristiku visoko kultivisanog ljudskog bića. Da bi se potpuno razumela ova slika moramo se setiti antičke umetnosti naročito arhajskog perioda koje ima karakterističan "arhajski osmeh". On prikazuje stanje potpune duševne harmonije sigurnosti i opuštenosti-kalokagatije(kalokagathos).
kalos-dobar i lep
k-i
agathos-plemenit
To označava dobrotu, lepotu i plemenitost odjednom.Poznato je da je Leonardo, kao i svi drugi renesansni autori mnogo čitao prevedene starogrčke tekstove pa je u portretu grofice Đokonde želeo da izrazi upravo ove pomenute osobine, harmoniju duha i tela, otmenost i plemenitost.
Da se ne radi samo o realističnom portretu jedne bogate savremenice Leonarda, dokazuje i pejzaž u pozadini, koji je krajnje idealizovan. On ne predstavlja konkretno mesto, vać idealnu prirodu, a spoj njenog lika i prirode može nas navesti na misao o skladu čovaka i prirode uopšte.
Boje su prirodne, mrke, zelenkaste, ružičaste, najvažniji je inkarnat (koža lica i ruku) koji je Leonardo predstavio izuzetno vešto lazurno-glatko bez vidljivih poteza četkice. Slika ima oblik piramide jer ima dubinu-pejzaž. Uočljiva je i asimetrija kao estetski fenomen.
Ø
OPERA
(OPERA GARNIER)
Sagrađena 1860. god. Usklađujući različite stilove i materijale stvoren je novi
stil: NAPOLEON III.Najraskošnija i najoriginalnija grđevina XIX veka.
Ø
MONMARTR
(MONT MARTRE)
Brdo
iznad Pariza. Postaje popularno tokom XIX veka, kada mnogi Parižani tu dolaze u
potrazi za seoskom atmosferom sa vinogradima i mlinovima. Postoji Gornji
Monmartr, koji je početkom XX veka bio stecište umetnika (RENOIR, PICASSO,
APPOLINAIRE).
Trg TERTR (PLACE
DU TERTRE), stari seoski trg, centar umetničkog Monmartra. Na vrhu brežuljka
sagrađena je 1910. god. bazilika sv. Srce (BASILIQUE DU SACRE COEUR). Ogromna
bela crkva, zvonik visok 84m, zvono teško 18t. Unutrašnjost dekorisana mozaicima
površine 500m2. Donji Monmartr poznat po burnom noćnom životu, MOULIN
ROUGE, centar francuskog CANCAN-a.
Ø
VERSAJ
(VERSAILLES)
Veliki dvorac francuskog kralja Luja XIV,
nedaleko od Pariza. Otac Luja XIV, Luj XIII je na mestu današnjeg dvorca
prvo sagradio paviljone u kojima je boravio za vreme lova. Luj XIV odlučuje da
tu sagradi dvorac ogromnih dimezija. Na starom dvoru, prvo su dograđena dva niza
soba za kralja i kraljicu, a zatim i znamenita dvorana ogledala. Potom je u
središtu palate formiran veliki trg za održavanje svečanosti, smotri i parada
dok su oko palate podignuti čuveni, geometrijski pravilni i simetrični,
versajski parkovi i raskošne aleje i fontane. Ka trgu dvorca vode tri velike
gradske ulice. Kralj Luj XIV je prema istorijskim predanjima tražio od svojih
arhitekata da celu kompoziciju njegovog raskošnog dvorca postave tako da centar
cele kompozicije i svih puteva koji vode u Versaj bude njegova spavaća soba i u
njoj njegov krevet. 1682. god. u dvor se useljava on sa još 10.000 osoba. Versaj
su podigli trojica velikih francuskih graditelja tog vremena - Le Vo, Le Notri i
Arduen Manasr. Raskoš ovog dvorca je u potpunom skladu sa uzdizanjem sopstvene
veličine ličnosti ovog nadmenog francuskog kralja za koga su vezane dve poznate
izreke: "Država, to sam ja" i "Posle mene potop". U XVIII veku dvorac je
pretvoren u muzej.
POCETNA STRANA ISTORIJA PARIZA GALERIJA PARIZ KVIZ
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |